Članove MALIŠA BAHAT znam već duže vrijeme iz ranijih bendova u kojima su svirali, a s većinom sam i dijelio stage kada sam pjevao u KGF. Radi se o vrlo simpatičnim momcima koji sviraju intenzivni hardcore sa tekstovima koji dolaze iz srca i udaraju u srce, neki to još zovu screamo. Izdali su jedan odličan ep kojeg možete skinuti na bandcamp siteu Mališa Bahat. Jedva sam čekao da o svemu porazgovaram sa vokalom Jakovom koji se pokazao kao prilično srdačan i riječit sugovornik.

RELATIVNO STE NOVI BEND NA SCENI. KAKO BI PREDSTAVIO SVOJ BEND ONIMA KOJI VAS NE ZNAJU? ZAŠTO TO IME, MENI JE ODLIČNO. JEL SE ODNOSI NA NEKOG OSOBNO?

Mališa Bahat je screamo/hardcore punk bend sastavljen od ljudi iz Koprivnice i Varaždina, bivših i sadašnjih članova bendova What Matters Most, Life In Peril, Destrukcija Stvarnosti, DiexHard, Barkod… Ime benda je „alter-ego“ našeg bubnjara Denisa koji je to ime imao na svom facebook profilu prije mnogo godina. Nakon kratkotrajnog brainstorminga sjetili smo se tog imena i složili da će se tako zvati bend, još uvijek ni sami nismo sigurni zašto, no i nama je odlično haha.

PITANJE KOJE PITAM SKORO SVE SVOJE SUGOVORNIKE, KAKO SI DOŠAO U KONTAKT S EKSTREMNIJOM GLAZBOM, HARDCORE PUNK SCENOM?

Moj prvi doticaj s punk glazbom bio je još u nižim razredima osnovne škole kada sam od nekih starijih prijatelja i svojih bratića prvi put čuo bendove poput Offspringa, NOFXa, Green Daya i Bad Religiona. Kroz svoje tinejdžerske godine sam dosta zaplovio u metal vode pa sam tako preko ekstremnog metala došao i do crusta i hardcore punka, te do svakojakih pravaca koje danas slušam.

IMALI STE NEDAVNO MEĐUNARODNU TURNEJU UGLAVNOM PO ISTOKU I USKORO IDETE OPET, PA RECI KAKO SE TO ODRAZILO NA VAS, PUTOVANJA, KULTUROLOŠKE RAZLIKE, NOVI LJUDI?

Mislim da je turneja za svu četvoricu bila vrlo pozitivno iskustvo. Putovanja nisu bila pretjerano duga, nismo imali nikakvih problema, a organizatori i ljudi koje smo upoznali na koncertima bili su veoma ljubazni i druželjubivi, posebno u Srbiji. Rumunjska mi je također ostala u vrlo lijepom sjećanju, s obzirom da nisam uopće znao što tamo možemo očekivati. Što se tiče kulturoloških razlika, svirali smo čak tri koncerta u manjim mjestima u Mađarskoj gdje se recimo jezična barijera najviše pokazala kao problem, no ljudi su također bili vrlo gostoljubivi i vole se zabavljati. U svakom slučaju jako se veselimo nadolazećoj turneji i svakoj poslije nje.

POŠTO SI VOKAL U BENDU I IMAŠ PRILIČNO EKSTREMAN NAČIN PJEVANJA, ODNOSNO VRIŠTANJA, KAKO ČUVAŠ I ODRŽAVAŠ GLAS NA TURNEJI I NASTUPIMA DAN ZA DANOM? POSTOJI LI NEKA TVOJA FORMULA?

Ovo je moj prvi bend i turneja u ožujku mi je bila prva ikad, tako da sam konstantno bio u strahu od mogućnosti da mi glas neće izdržati, no sve je prošlo ok. Nemam neku posebnu formulu, ali nastojim popiti puno vode i čaj s medom svaki dan. Također, pokušavam zadržati konzumaciju hladnog piva i duhana na minimum, što se doduše nije baš uvijek pokazalo uspješnim haha.

NEDAVNO SI NA JEDNOM KONCERTU VIDIO KAO I JA NASILNE PANKSE KAKO PLEŠU I RAZBACUJU LJUDE KOJI ŽELE ČUTI/VIDJETI BEND NA STAGEU. SMATRAŠ LI DA NEKI LJUDI UOPĆE NE DOLAZE NA GIGOVE ČUTI BEND NEGO SAMO DA IH SE VIDI I JE LI BILO KAKVIH NASILNIH INCIDENATA NA VAŠIM GIGOVIMA?

Da, naravno da postoji mnogo takvih ljudi, iako ne znam kako bih to komentirao. Jedino što me tješi je da se barem dio njih s vremenom prestane tako ponašati, ili se jednostavno prestanu pojavljivati na koncertima. Što se tiče naših koncerata, do sad nije bilo nikakvog nasilja, na sreću. Možda jedini „incident“dogodio se kada smo svirali u Splitu, gdje nas je jedan stariji skinhead verbalno napao za vrijeme seta kako to što sviramo nije punk i dovodio u pitanje našu seksualnu orijentaciju haha, no ni tada nije bilo većih problema.

IZDALI STE DO SADA JEDAN EP I JEDAN SPOT SASTAVLJEN OD SNIMAKA S TURNEJE. KAKAV JE DALJNJI PLAN? HOĆETE LI U SURADNJU S NEKIM LABELOM ILI DALJE SAMO DIY? KAKAV JE BIO FEEDBACK PRVOG IZDANJA?

Trenutno završavamo dvije nove pjesme koje planiramo izdati na splitu sa španjolskim bendom Belle Indifference koji bi trebao izaći krajem godine, a negdje tokom 2017. trebali bi izdati i naš drugi EP. Sav nadolazeći materijal planiramo i dalje izdavati sami na kazetama, iako bi slijedeći EP voljeli izdati i na vinilu, a u tom slučaju će zasigurno doći do suradnje s nekim labelima koji bi pokazali interes. Osobno sam, iz određenih online reviewa, poruka na naš facebook page i lurkanja po internetu dobio dojam da je prvi EP bio odlično prihvaćen među publikom koja voli ovakvu vrstu glazbe, a osobito nam je drago kada čujemo komplimente i od ljudi koji nisu pretjerano upoznati sa screamo žanrom.

POŠTO STE IZ RAZLIČITIH GRADOVA, KAKO SE NALAZITE ZA PROBE I KAKO RADITE NOVE STVARI? UVIJEK ME TO FASCINIRALO KOD BENDOVA U KOJIMA SU ČLANOVI KOJI ŽIVE PO RAZNIM MJESTIMA.

Probe imamo u Varaždinu, gdje se obično nalazimo vikendima. Do sad nam ta razdvojenost nije stvarala veće probleme, iako možda usporava proces rađenja novih stvari, no zadovoljni smo sa situacijom kakva je, s obzirom da smo većinu vremena svi zauzeti drugim obavezama. Većinu glazbe radi gitarist Sanjin, no sve kompletiramo svi zajedno na probama.

KADA SI ZADNJI PUTA PLAKAO?

Evo prije nekoliko dana sam sanjao da plačem, ako se to računa.

KOLIKO ZNAM, NEKI OD VAS SE BAVE I BOOKIRANJEM BENDOVA ODNOSNO ORGANIZACIJOM KONCERATA. KOJI SAVJET BI MOGAO DATI U VEZI ORGANIZIRANJA GIGA ONOM TKO TO NIJE PROBAO, A ŽELIO BI ORGANIZIRATI GIG?

Printajte flyere i plakate, skuhajte nešto bendovima na turneji, uvijek imajte uz sebe nekoliko prijatelja voljnih pomoći i ne radite bendove koje niste sigurni da možete platiti ili se pripremite da ćete tu i tamo morati izdvojiti nešto iz svog džepa.

JE LI HARDCORE MRTAV?

Nije. Vremena se mijenjaju i neke stvari poput interneta su postale neizbježne, što po meni nije negativna stvar, no neke stvari još uvijek ostaju iste. Dok još uvijek ima makar i šačica ljudi koji rade nove bendove, organiziraju koncerte, pišu fanzine, imaju labele i distroe, nije. A i mislim da svaka nova generacija daje barem nešto kvalitetnog podmladka.