BESETMENT(2017.)

Priča počinje klasičnom dramom između majke alkoholičarke i otuđene kćerke koja traži posao. Nađe ga u Oregonu, u hotelu scenaristički maštovitog naziva, Hotel Oregon. Hotel vodi malo čudna, ali simpatična postarija udovica koja je od pokojnog muža koji je poginuo nesretnim slučajem naslijedila veliko bogatstvo i hotel. Uz nju, u hotelu živi još i njezin poluretardirani sin. Kako to biva, sve bude divno i krasno, a onda radnja krene u suludom smjeru. Junakinju drogiraju pićem, naprave njoj dijete na bizaran scenarističko suludi način i zatoče je u podrumu iz samo njima poznatih razloga. Do tog trenutka film se u potpunosti raspao i kraj filma je vrhunac idiotizma i suludosti scenarista. Totalna katastrofa od filma. Nema gore scena, nema killova, glumci su pretrashy smiješni, a na kraju se pitaš zašto si potrošio dragocjeno vrijeme na ovakav idiotizam.

 

POWER RANGERS(2017.)

Svi koji čitaju ova moja baljezganja o filmovima znaju koliko volim blockbustere sa superherojima i koliko me zabavljaju takvi filmovi. Power Rangerse u obliku crtane serije nikada nisam gledao kao klinac, ali kada je u kina izašao ovaj film nisam zaista znao što da očekujem. Pošto nisam imao nikakva očekivanja, nisam se niti razočarao koliko je ovaj film glup. Napravljen je očito samo da proda klincima igračke kao i ono sranje Battleship unatrag zadnjih nekoliko godina. Radnja o srednjoškolcima koji otkriju da su predodređeni da nose alienske oklope kako bi zaštitili svijet od zle vanzemaljke je toliko glupa da je puši valjda samo onaj debeli američki hamburgerdžija koji nema pojma o ničemu osim kole i french friesa. Glumci su plastični i nepamtljivi, a negativci, čija atraktivnost uvijek dovodi ljude u kino, su totalno bezvezni i bezlični. Čitao sam da je film neslavno propao, pa srećom neće biti franšize i novih nastavaka.

RAW(2016.)

Kada se ovaj francuski film reklamirao u kinima, pisalo je po medijima da su ljudi izlijetali iz kina koliko im je bilo slabo od gadosti i koliko je film gadan i strašan. E, pa mogli su izlijetati iz kina jedino od dosade. Ovo je ustvari drama o sazrijevanju, seksualnosti i odrastanju i mogla je biti smještena jedino u neka artsy fartsy kina koja prikazuju drame koje nitko ne gleda. Glavna junakinja dolazi na veterinarski fakultet i u nekom obredu inicijacije brucoša natjeraju je da proba meso iako je zakleta veganka/vegetarijanka. Tada počne njen nepovratni sunovrat u ludilo i kanibalizam?! Film je toliko dosadan i spor da gledaš na sat kad će prestati, pitaš se dal da klikneš na fast forward, ono malo nekih kao gadnih i horror gore scena nije dovoljno da te razveseli u nekom širem kontekstu. Francuska horror filmska scena je odlična i dala nam je stvarno neke pamtljive naslove i momente zadnjih 15-ak godina, no ovo je totalni promašaj.