Nedavno sam ponovo na polici moje biblioteke pronašao knjigu The Conan Chronicles vol 1:The People of the Black Circle, što je ustvari zbirka priča ranih Conanovih doživljaja, napisana od strane velikog oca fantasy podžanra zvanog mač i magija(sword and sorcery), Roberta E.Howarda. Naravno, uživao sam u svakoj strani ove knjige okrečući je s guštom

U ovoj zbirci je riječ o ranim danima odnosno ranim pustolovinama Conana, barbarina iz sjeverne i sive Cimmerie koji kao lutalica, plaćenik, ratnik, kapetan kraljevske palače luta pustošima Kusha, Zingare, Shema i drugih mitskih država prekrasnog svijeta za kojeg je Robert E Howard tvrdio da stvarno postoji, odnosno da je on medij kroz kojeg taj svijet govori. Dvije najdojmljivije priče u zbirci su mi on u kojoj Conan kojeg zovu Amra(lav) pljačka izduž i popreko Black Coast udružen sa jednom od najvećih, ako ne i najvećom ljubavi svog života, kraljicom pirata Belit. Tu priču sam imao i u genijalnoj strip verziji. Druga odlična priča je naslovna, u kojoj se Conan bori protiv čarobnjaka sa planine Yimsha, odnosno Black Circle kruga.

Luđak ili genije? E, pa Robert E Howard je bio po mom mišljenju oboje. Rođen je 1906.u Texasu i smatraju ga ocem podžanra sf fantasya zvanog mač i magija. Najveći dio života je proveo u svom rodnom gradiću Cross Plains u Texasu. Majka mu je rano oboljela od teške tuberkuloze, a za njega se od rane mladosti špekuliralo da ima psihičkih problema, odnosno postojale su špekulacije o njegovom mentalnom zdravlju.

1920-ih godina počeo je slati i objavljivati priče za kultni i legendarni časopis Weird Tales. Njegove priče o Kullu, kralju Atlantide koji je bio svojevrsna preteča Conanu nisu primljene pretjerano dobro, pa je bio u stalnom izmišljanju novih likova o kojima bi mogao pisati i slati priče. Poznat je lik osvetničkog puritanca Solomon Kanea o kojem je napisao hrpu odličnih priča.

1930.je u Weird Tales magazinu objavljena priča H.P.Lovecrafta-The Rats In The Walls za koju je Howard poslao pismo čitatelja u Weird Tales jako je nahvalivši. Pošto je Lovecraft bio majstor korespondencije, preko pisama su se ubrzo sprijateljili i Howard je postao jedan od istaknutih članova tzv Lovecraft Circle-a kruga književnika okupljenih oko H.P.Lovecrafta, zaljubljenika u horror i pisaca priča i fantazista kao što su bili August Derleth, Clark Ashton Smith i E.Hoffman Price.

1932.Howard odlazi na spoj turističkog i studijskog putovanja i prolazeći po brdima iznad Fredericksburga primijetio je kako su lijepa onako kišna i maglovita. U glavi mu je sinula ideja o Cimmerii, zemlji okrutnoj, ali prelijepoj iz koje dolazi barbarin zvan Conan. U to doba sumnje u Howardovo mentalno zdravlje postaju sve jače. Howard je svima govorio kako je njegov um i tijelo katalizator kroz kojeg dolaze podaci i priče iz Hyborianskog Conanovog doba, te da su sva čudovišta, magija, žene, čarobnjaci, avanture i piće istiniti, samo ih on prepričava u našem svijetu. Reklamni govor marketinga ili ludilo? Valjda nikada nećemo saznati.

Ne mogu, a da ne primijetim i natruhu rasizma u Howardovim djelima, sitan podsmijeh i neki način gledanje s visoka prema poglavito crncima u nekim pričama, pa i ljudima žute boje kože, te na neki način primijetio sam glorificiranje bijele rase na uštrb drugim rasama. Je li to bio plod prijateljevanja sa H.P.Lovecraftom kod kojeg se primijeti sličan odnos prema rasama ili samog rođenja i života u ruralnom Texasu također nikada nećemo saznati.

1936.Howardova majka pada u konačnu komu uzrokovanu tuberkulozom iz koje se nikada nije probudila. Pitao je liječnika hoće li se majka probuditi, a kada je dobio negativan odgovor, sjeo je u automobil i pucao si u glavu posuđenim revolverom. Živio je u agoniji još osam sati i tada preminuo. Majka je umrla dan kasnije i zajedno su pokopani u grob.

Nije nikada dokazano da je bio mentalno bolestan, ili se radilo samo o hipersenzitivnom mladiću. Činjenica je da je svojim radom ostavio velikog traga u modernoj pop kulturi, književnosti, stripu, glazbi, filmu…

O Conanu su snimljena čak tri filma, od kojih mi je prvi Conan, redatelja Johna Miliusa jedan od najboljih filmova svih vremena. Gledao sam ga 24 puta, znam napamet svaku scenu, riječ, glazbu, jednostavno je savršen.

Nastavak Conan The Destroyer mi do dana današnjeg nije baš legao. Pogledao sam ga deset puta, dao mu šansu, ali ne može biti ni do koljena prvom.

U novije vrijeme snimljen je kao i za svašta u Hollywoodu remake/reboot Conana kojeg sada glumi Jason Momoa(khal Dhrogo iz Game Of Thrones serije). Bio sam jako skeptičan prema tom novom Conan filmu, no pokazalo se da je film sasvim u redu. Vizualno je atraktivan sukladno modernim specijalnim efektima, ali ima i zabavnu priču i dva sata odlične avanture i akcije i kada sam ga prvi puta pogledao bio sam oduševljen. Opet sam ga nedavno odgledao, pa mi je opet odlično sjeo, što znači da je film stvarno dobar.

Možda je bio lud, ali je nepobitno da je bio genij, pa možemo Robertu E.Howardu zahvaliti na njegovom radu na način da pročitamo njegova djela. Uživajte u tim svijetovima!

Prvi puta sam došao u dodir sa pojmom alternativna povijest kada mi je prije kojih 15-ak godina u šake pala knjiga Harry Turtledovea “Guns of the South”(1992.) u kojoj je opisano kako je u američkom građanskom ratu Jug dobio rat jer su im iz budućnosti južnoafrički ekstremisti uručili puške AK-47 odnosno popularno zvane kalašnjikove.

Alternativna povijest je dio književne fikcije koja se bavi onim što smo se učeći povijest svi bar jednom zapitali, a to je što bi bilo kad bi bilo. Dakle, priče koje su zasnovane na tome da je neki bitan povijesni događaj(ratovi, atentati, povijesni susreti…)pošao u drugom smjeru nego što je to stvarno povijesno bilo.

Odmah sam se zaljubio u taj podžanr fantastike. Kasnije sam još pročitao odličnih knjiga istoga autora kao što su World War tetralogija zasnovana na tome da je u jeku Drugog svjetskog rata počela invazija alienske rase koja je natjerala tada ljute neprijatelje i suprostavljene strane da se ujedine protiv nove prijetnje.

Nakon što mi je World War odlično sjeo, ugrabio sam i pročitao još i “How Few Remain”, roman o drugom po redu američkom građanskom ratu.

Mnogi drugi poznati autori su također okušali svoje znanje u ovom podžanru fantastike, pa je Philip K. Dick, legendaran sf autor napisao roman “The Man in The High Castle” zasnovan na premisi da su Sile osovine pobijedile u Drugom svjetskom ratu, te je po tom romanu snimljeno čak dvije uspješne sezone tv  serije.

Nedavno je BBC izbacio seriju u pet epizoda SS GB, koja je snimljena prema romanu majstora špijunskih romana, Lena Deightona. Moram priznati da nisam pročitao nijednu knjigu spomenutog autora, ali pogledao sam ovu seriju, pošto se radi o alternativnoj povijesti i serija je zbilja bila odlična.

1942.je godina i Treći Reich je pobijedio u bici za Britaniju, te je ona kapitulirala i okupirana je od strane Wehrmachta. Winston Churchill je strijeljan, a Britanci nekako pokušavaju živjeti pod okupacijom, dok se pokret otpora raznim akcijama od atentata, preko postavljanja bombe, pokušava boriti protiv neprijatelja.

Upoznajemo načelnika Scotland Yarda Archera koji istražuje slučaj ubojstva antikvara koji je upleten u zavjeru koja seže sve do vrha Wehrmachta i pokreta otpora. Archer nije nacist, ali isto tako nije niti član pokreta otpora nego samo radi svoj posao dok ne upozna američku novinarku Barbaru Bargu koja je nešto drugo nego što se čini na površini, a Archer je polako sve više uguran u akciju i plan pokreta otpora, te naposlijetku otkrije punu istinu i veličinu izdaje…

Serija je odlično napravljena, vrhunskog vizualnog izgleda i atmosfere, a glumci, poglavito Sam Riley kao Archer i Kate Bosworth kao Barbara su više nego dobro napravili posao. Negativci, pogotovo Standartenfuher Huth su također odlično napisani i odglumljeni, a svi znamo koliko to znači da je negativac atraktivan publici. Tko očekuje akciju, taj će se razočarati, jer iako akcije ima, nije u prvom planu, već je više u planu špijunska drama i sjajna transformacija Archera iz indiferentnog sluge sistema u borca pokreta otpora. Tko voli alternativnu povijest će sa užitkom pogledati ovih 5 epizoda serije, a tko tek sada otkriva svu ljepotu ovog prelijepog podžanra fantastike postati će fan neminovno.