Malo kasnim s čitanjem Dylan Doga iz raznih razloga, ali evo jednog od novijih brojeva, odnosno pretprošli Extra. U ovoj epizodi sam se dvojako osjećao. Prvo sam pomislio čitajući prvu trećinu stripa, da je riječ o izuzetno dosadnoj epizodi, no dojam se u zadnje dvije trećine stripa popravio. Malo me podsjetio kao neki hommage Basket Case filmovima. Neću puno o radnji, ali dovoljno je reči da se naš Dylan bori s vremenom kako se ne bi otvorila vrata pakla i iz njih izašli opasni demoni. Ima gore scena, koje su više offscreen nego u prvom planu, ali dovoljno da zadovolje gore freakove i što je najvažnije, na kraju priča ispadne sasvim u redu i dobro napravljena, crtež također, nije teška epizoda, a opet nije štanceraj samo da se zadovolji forma i da se samo napravi, pa što bude bude. Vi pročitajte ovaj broj, a ja se bacam na zaostatke, pa se javim kada pročitam. Čitamo se.
Zaključak: 7/10 sjekira, nije top epizoda, ali je solidno štivo za pročitati.
Stigao nam je i novi Dylan Dog Extra, i to okrugli broj 150. U ovoj epizodi Dylan se susreće sa čudnim događanjima u znanstvenom institutu za kemiju predvođenim bizarnim, okrutnim i kamenim Skinnerom, čovjekom za kojeg kolege kažu da je sam Vrag, oko kojeg stalno leti roj muha i koji nema nikakvih osjećaja ni prema kome. Kako to obično biva, zaredaju se okrutna ubojstva potaknuta neobjašnjivim napadima bijesa, pa Dylan pokušava shvatiti o čemu se radi. Ovo je jedna od boljih epizoda u zadnje vrijeme, Extra epizode još održavaju običaj da ima više dobrih epizoda od loših, za razliku od novih epizoda koje su u zadnje vrijeme loše i bez inspiracije. Ubojstva su brutalna i krvava, a kraj je pomalo razočaravajući no svejedno lijep u svojoj poetskoj završnici, tjerajući nas na razmišljanje o nekim stvarima u nama samima, kompromisima, žrtvovanju samog sebe za novac i slavu i takve tematike. Solidna epizoda za ovaj okrugli broj.
Novi broj Dylan Doga s epizodom zanimljivog naziva je izašao prije nekoliko dana na kioscima. Još jedno iznenađenje, epizodu su crtali Montanari i Grassani, moji omiljeni crtači Dylana. Prelijepo nacrtana ova epizoda je i zanimljiva, otkako nema Blocha i situacija s likovima se malo izmijenila, ove novije epizode Dylana nekada nisu na nivou kakvim smo navikli od ove legende i mog omiljenog stripa. U ovoj epizodi, Dylana angažira bahati i arogantni crtač odličnih grafičkih horror novela kako bi pronašao tko ubija brutalno koristeći metode iz njegovih knjiga. Epizoda dobro teče i sve je super, ali je kraj nekako zbrzan i nekako se ja kao čitatelj osjećam prevarenim nakon što sam pročitao ovu epizodu, kao da su je odlučili naprasno i na brzinu završiti. Svakako je mogla biti bolja. Scene ubojstva i smrti su super odrađene kao što smo navikli od ovih crtača, Dylan polako napreduje u svojoj zaljubljenosti u narednicu Scotland Yarda Raniu, glavni negativac je odvratan, dobro napisan i nemaš kao čitatelj apsolutno nikakvog suosjećanja s njim. Jedino taj kraj je pokvario epizodu, ali to je samo moje skromno mišljenje, nekome će možda biti sasvim okej.
KRAYKULLA-WEBZINE 